Potrosnja vašeg vozila
- Začetnik teme almiric
- Datum pokretanja
Potrosnja vašeg vozila
- Začetnik teme almiric
- Datum pokretanja
Član
dok sam to pratio.. zbrojio račune kroz 3,5g podijelio sa km i dobio 6.02 na 40kkm u svim vremenskim uvjetima..i godišnjim dobima.Bilo grad..vanjska..pedal to the metal..ili laganini cruzing.
Najmanja po bordu 2.8 na 25km samo ravno laganini IVta na 50-55km/h..največa 12,3l..na 210km/h
sad me to pustilo..bitno da ima juhe..da je toplo i ne kvari se
evo svježa (prvi dan 2015).."trenutna".na 15"..po ac..ravno 3soma cca 140..po čukama.
i poslije na regionalnoj cesti
čudo je taj BC
Octavia 1.9tdi 88kw
Najmanja po bordu 2.8 na 25km samo ravno laganini IVta na 50-55km/h..največa 12,3l..na 210km/h
sad me to pustilo..bitno da ima juhe..da je toplo i ne kvari se
evo svježa (prvi dan 2015).."trenutna".na 15"..po ac..ravno 3soma cca 140..po čukama.
i poslije na regionalnoj cesti
čudo je taj BC
Octavia 1.9tdi 88kw
Poslednja izmena:
Član
Evo jedan zanimljiv text o tvornickoj i stavrnoj potrosnji goriva.
Preuzeto sa jednog hrvatskog portala..
Potrošnja goriva: Vječna borba službenih brojki i stvarne potrošnje.
Svi znamo da je brojke potrošnje goriva koje proizvođači automobila navode u tehničkim specifikacijama u stvarnom svijetu vrlo teško ako ne i nemoguće postići, a mi vam ovim putem donosimo kratko objašnjenje zašto je to tako!
Jedna od najčešćih pritužbi vozača na svoje automobile jest da im automobili troše puno goriva, ili točnije da im automobili troše puno više goriva nego što piše na službenim stranicama proizvođača. To nije nikakva novost, međutim i dalje ostaje pitanje zašto i dalje ustraju u navođenju brojki koje nitko u stvarnom životu nikada neće moći postići. Priča naravno uopće nije jednostavna.
Službene brojke dobivaju se provođenjem niza testova koje svi znamo kao NEDC – New European Driving Cycle. Ta bi testiranja trebala predstavljati tipično korištenje automobila, iako u stvarnosti to nema veze s vezom.
Zašto je razlika između službenih brojki i stvarne potrošnje toliko velika? Glavni razlog je što stvarni uvjeti na cesti nisu nimalo nalik idealnim uvjetima u zračnim tunelima ili na testnim poligonima. Takvi testovi zapravo su čista fantazija a iako se donekle razlikuju u nekim detaljima, svi se temelje na istim postupcima.
Svaki novi automobil ima tri kategorije za prosječnu potrošnju goriva: Urban, Extra-Urban i Combined. Urban bi trebala predstavljati gradsku vožnju, Extra-Urban predstavlja vožnju na otvorenoj cesti (izvan grada ili autoput) a Combined predstavlja ukupnu prosječnu potrošnju. Međutim, većina vozača posvjedočiti će da nema šanse da postignu službene brojke za potrošnju goriva i to dosta vozača čak i izluđuje.
Službeni NEDC testovi provode se na temperaturama od 20 do 30 stupnjeva Celzija na pomičnim trakama koje omogućavaju vozačima da postignu kakvu god brzinu vožnje žele. Za mjerenje prosječne potrošnje u gradskoj vožnji, inženjeri bilježe potrošnju prilikom ubrzavanja, pri konstantnoj brzini, pri usporavanju ili sporoj vožnji, kao što bi se događalo i u stvarnim uvjetima u gradu. Ono što je zanimljivo jest da je maksimalna brzina prilikom testiranja potrošnje u gradu obično ograničena na vrlo niske brojke kao npr. 50 km/h, dok se kao prosječna brzina vožnje računa oko 19 km/h, što svi znamo da je daleko od stvarne situacije. Druga stvar jest da je i udaljenost koju automobil prelazi tijekom tih testiranja prilično mala te ponekad čak i ne prelazi 4 ili 5 kilometara.
Takav tip testova obično traje do 20 minuta, a vozači moraju biti izuzetno precizni jer moraju pratiti točno utvrđenu proceduru tijekom koje ne smiju premašiti dozvoljenu brzinu vožnje. Ono što je također zanimljivo u ovoj priči jest da konačne brojke mogu odstupati i više nego što se očekuje, najviše iz razloga što je ubrzanje tijekom testiranja isto za sve klase automobila, neovisno da li se testira superautomobil ili Toyota Yaris. Na primjer, ubrzanje od 0 do 100 km/h može trajati i do 50 sekundi prilikom utvrđivanja potrošnje goriva za pojedini model automobila.
Naravno, koliko god se trudili, niti jedno takvo testiranje ne može realno replicirati stvarne uvjete na cesti te tako i dolazimo do takvih razlika između službenih brojki i onih koje vozači na cesti ostvaruju.
Krajnji rezultat je da službena potrošnja goriva gotovo nikada neće biti ni blizu potrošnje u stvarnim uvjetima osim ako se ne vozite nizbrdo s vjetrom u leđima. Pitanje je zašto onda testovi nisu stroži, detaljniji, sveobuhvatniji. Pa, zato što bi to značilo da ne bi mogli više uspoređivati automobil koji je testiran prema novoj metodi s automobilom koji je testiran prema staroj, a ponovno testiranje automobila prisutnih na tržištu od 1999. godine otkad je postojeće testiranje uvedeno jednostavno nije financijski izvedivo. Za to, također, nema niti previše interesa kod samih proizvođača automobila obzirom da bi strožim testovima njihovi novi automobili izgledali kao veći potrošači od starih modela, čak iako to nije zapravo tako.
Najgore od svega jest što većina automobila može trošiti i do 25 posto više u odnosu na službenu potrošnju goriva, dok neki troše čak i duplo više od onoga što kažu proizvođači.
Kako onda dakle znati što možemo očekivati? S gledišta kupca automobila, najbolje bi bilo pogledati što proizvođač tvrdi i smatrati to kao nekom smjernicom prosječne potrošnje a ne kao najvišu moguću potrošnju. Ako vaš automobil službeno troši oko 8.5 l/100 km a vi postižete najmanje 11 l/100 km, tada i prilikom kupnje novog automobila trebate uzeti u obzir sličan omjer, znači ako za neki model piše da troši 4.1 l/100km očekujte potrošnju od oko 5.5-6 l/100km.
Naravno, jedna velika stavka je i stil vožnje. Također, automobili koje se vozi na kratkim udaljenostima te tako nikada ne dosežu idealnu radnu temperaturu također će biti veći potrošači. A ako na semaforu volite malo brže startati i usto uživati u svim pogodnostima moderne tehnologije, te imate pun prtljažnik ili još gore Thule, možete biti sigurni da će to vrlo nepovoljno utjecati na potrošnju goriva. Ali, čak i da vozite kao svetica ili svetac, i dalje ćete teško ostvariti službene brojke potrošnje goriva koje pišu za vaš automobil.
Već se razgovara i o novom sustavu zvanom Worldwide Light-duty vehicle Test Cycle (WLTC) a ovaj zajednički projekt Europske komisije i Ujedinjenih naroda trebao bi postati svjetski priznat standard za procjenu potrošnje goriva i emisija štetnih plinova.
Dok čekamo neka ljepša vremena, jedino što možete je možda pokušati primijeniti savjete za uštedu goriva kakvih ne manjka na Internetu. Ili, ako želite, možete pokušati stvoriti uvjete što bliže onima u tim testnim laboratorijima, i da, pazite da vozite na prazan želudac da masa vozila ostane ista, pa zatim da vam je prtljažnik uvijek čist i prazan te također nemojte previše jako stiskati gas. Hm...da.
Preuzeto sa jednog hrvatskog portala..
Potrošnja goriva: Vječna borba službenih brojki i stvarne potrošnje.
Svi znamo da je brojke potrošnje goriva koje proizvođači automobila navode u tehničkim specifikacijama u stvarnom svijetu vrlo teško ako ne i nemoguće postići, a mi vam ovim putem donosimo kratko objašnjenje zašto je to tako!
Jedna od najčešćih pritužbi vozača na svoje automobile jest da im automobili troše puno goriva, ili točnije da im automobili troše puno više goriva nego što piše na službenim stranicama proizvođača. To nije nikakva novost, međutim i dalje ostaje pitanje zašto i dalje ustraju u navođenju brojki koje nitko u stvarnom životu nikada neće moći postići. Priča naravno uopće nije jednostavna.
Službene brojke dobivaju se provođenjem niza testova koje svi znamo kao NEDC – New European Driving Cycle. Ta bi testiranja trebala predstavljati tipično korištenje automobila, iako u stvarnosti to nema veze s vezom.
Zašto je razlika između službenih brojki i stvarne potrošnje toliko velika? Glavni razlog je što stvarni uvjeti na cesti nisu nimalo nalik idealnim uvjetima u zračnim tunelima ili na testnim poligonima. Takvi testovi zapravo su čista fantazija a iako se donekle razlikuju u nekim detaljima, svi se temelje na istim postupcima.
Svaki novi automobil ima tri kategorije za prosječnu potrošnju goriva: Urban, Extra-Urban i Combined. Urban bi trebala predstavljati gradsku vožnju, Extra-Urban predstavlja vožnju na otvorenoj cesti (izvan grada ili autoput) a Combined predstavlja ukupnu prosječnu potrošnju. Međutim, većina vozača posvjedočiti će da nema šanse da postignu službene brojke za potrošnju goriva i to dosta vozača čak i izluđuje.
Službeni NEDC testovi provode se na temperaturama od 20 do 30 stupnjeva Celzija na pomičnim trakama koje omogućavaju vozačima da postignu kakvu god brzinu vožnje žele. Za mjerenje prosječne potrošnje u gradskoj vožnji, inženjeri bilježe potrošnju prilikom ubrzavanja, pri konstantnoj brzini, pri usporavanju ili sporoj vožnji, kao što bi se događalo i u stvarnim uvjetima u gradu. Ono što je zanimljivo jest da je maksimalna brzina prilikom testiranja potrošnje u gradu obično ograničena na vrlo niske brojke kao npr. 50 km/h, dok se kao prosječna brzina vožnje računa oko 19 km/h, što svi znamo da je daleko od stvarne situacije. Druga stvar jest da je i udaljenost koju automobil prelazi tijekom tih testiranja prilično mala te ponekad čak i ne prelazi 4 ili 5 kilometara.
Takav tip testova obično traje do 20 minuta, a vozači moraju biti izuzetno precizni jer moraju pratiti točno utvrđenu proceduru tijekom koje ne smiju premašiti dozvoljenu brzinu vožnje. Ono što je također zanimljivo u ovoj priči jest da konačne brojke mogu odstupati i više nego što se očekuje, najviše iz razloga što je ubrzanje tijekom testiranja isto za sve klase automobila, neovisno da li se testira superautomobil ili Toyota Yaris. Na primjer, ubrzanje od 0 do 100 km/h može trajati i do 50 sekundi prilikom utvrđivanja potrošnje goriva za pojedini model automobila.
Naravno, koliko god se trudili, niti jedno takvo testiranje ne može realno replicirati stvarne uvjete na cesti te tako i dolazimo do takvih razlika između službenih brojki i onih koje vozači na cesti ostvaruju.
Krajnji rezultat je da službena potrošnja goriva gotovo nikada neće biti ni blizu potrošnje u stvarnim uvjetima osim ako se ne vozite nizbrdo s vjetrom u leđima. Pitanje je zašto onda testovi nisu stroži, detaljniji, sveobuhvatniji. Pa, zato što bi to značilo da ne bi mogli više uspoređivati automobil koji je testiran prema novoj metodi s automobilom koji je testiran prema staroj, a ponovno testiranje automobila prisutnih na tržištu od 1999. godine otkad je postojeće testiranje uvedeno jednostavno nije financijski izvedivo. Za to, također, nema niti previše interesa kod samih proizvođača automobila obzirom da bi strožim testovima njihovi novi automobili izgledali kao veći potrošači od starih modela, čak iako to nije zapravo tako.
Najgore od svega jest što većina automobila može trošiti i do 25 posto više u odnosu na službenu potrošnju goriva, dok neki troše čak i duplo više od onoga što kažu proizvođači.
Kako onda dakle znati što možemo očekivati? S gledišta kupca automobila, najbolje bi bilo pogledati što proizvođač tvrdi i smatrati to kao nekom smjernicom prosječne potrošnje a ne kao najvišu moguću potrošnju. Ako vaš automobil službeno troši oko 8.5 l/100 km a vi postižete najmanje 11 l/100 km, tada i prilikom kupnje novog automobila trebate uzeti u obzir sličan omjer, znači ako za neki model piše da troši 4.1 l/100km očekujte potrošnju od oko 5.5-6 l/100km.
Naravno, jedna velika stavka je i stil vožnje. Također, automobili koje se vozi na kratkim udaljenostima te tako nikada ne dosežu idealnu radnu temperaturu također će biti veći potrošači. A ako na semaforu volite malo brže startati i usto uživati u svim pogodnostima moderne tehnologije, te imate pun prtljažnik ili još gore Thule, možete biti sigurni da će to vrlo nepovoljno utjecati na potrošnju goriva. Ali, čak i da vozite kao svetica ili svetac, i dalje ćete teško ostvariti službene brojke potrošnje goriva koje pišu za vaš automobil.
Već se razgovara i o novom sustavu zvanom Worldwide Light-duty vehicle Test Cycle (WLTC) a ovaj zajednički projekt Europske komisije i Ujedinjenih naroda trebao bi postati svjetski priznat standard za procjenu potrošnje goriva i emisija štetnih plinova.
Dok čekamo neka ljepša vremena, jedino što možete je možda pokušati primijeniti savjete za uštedu goriva kakvih ne manjka na Internetu. Ili, ako želite, možete pokušati stvoriti uvjete što bliže onima u tim testnim laboratorijima, i da, pazite da vozite na prazan želudac da masa vozila ostane ista, pa zatim da vam je prtljažnik uvijek čist i prazan te također nemojte previše jako stiskati gas. Hm...da.
Super Moderator
Evo da se javim. Alfa 147 jtd 16v, 150KS + remap. zadnji put sto sam mjerio do danas. nasuo bio pun (60l je rezervar), preso 630 km, otiso na benzinsku, nasuo pun, stalo 49 litara sto dodje oko 7.77777........... 7.8 - kombinovana voznja sa malo vise grada nego otvorene.. al to je to otprilike, skoro svaki rezervar mi varira od 6.9 do 7.9 i skoro uvijek je isti rezim voznje
- kombinovana voznja sa malo vise grada nego otvorene.. al to je to otprilike, skoro svaki rezervar mi varira od 6.9 do 7.9 i skoro uvijek je isti rezim voznje
Član
Ne znam zasto se ljudi opterecavaju s tom potrosnjom, uzmi auto koje ti pase i uzivaj u njemu, ne moras svako jutro kad ga vidis proklinjati i sebe i sto si ga uzeo, sta imas gledati da li trosi 5 ili 7 litara pa to ti je razlika u 4+km na 100kilometara kad je gorivo 2.20 
sad kad je jeftino to dodje 3,7km, zar je bitno da li trosi 8-9 ili 10-11 po gradu? To je razlika od nekih 5 maraka, zar je toliko zapelo za tih 5 maraka a ovamo dati 20 000km za auto a ovamo se gubati i gledati u 5km hmmm ja to stvarno ne kontam. Imas 20 000km da das za auto a ovamo gledas u 4-5km na 100 kilometara hahaa i jos ako se radi o otvorenoj potrosnji i ako gledas na 1000 predjenih kilometara covjek ustedio 40-50 maraka da mi neko pokaze te pare sto je ustedio... i da za 40-50 marki na 1000km slusam kako cvokoce pod haubom i gledam kad ce mi dizna, zamajac, turbo i slicno da se razleti, smijesno... Pa vise volim da mi broji sestak pod haubom ako je to taj "luksuz" od 50 km na 1000 predjenih kilometara
To je kao i onaj vic
huse: pusis li?
hase: pusim.
huse:Koliko?
hase:dvije kutije dnevno.
huse: pa to je za 20 godina koliko pusis mogao si novo auto da kupis od 60 000km...
Hase: Ti ne pusis pa gdje je tvoje novo auto od 60 000km???
Hase: ....
sad kad je jeftino to dodje 3,7km, zar je bitno da li trosi 8-9 ili 10-11 po gradu? To je razlika od nekih 5 maraka, zar je toliko zapelo za tih 5 maraka a ovamo dati 20 000km za auto a ovamo se gubati i gledati u 5km hmmm ja to stvarno ne kontam. Imas 20 000km da das za auto a ovamo gledas u 4-5km na 100 kilometara hahaa i jos ako se radi o otvorenoj potrosnji i ako gledas na 1000 predjenih kilometara covjek ustedio 40-50 maraka da mi neko pokaze te pare sto je ustedio... i da za 40-50 marki na 1000km slusam kako cvokoce pod haubom i gledam kad ce mi dizna, zamajac, turbo i slicno da se razleti, smijesno... Pa vise volim da mi broji sestak pod haubom ako je to taj "luksuz" od 50 km na 1000 predjenih kilometara To je kao i onaj vic
huse: pusis li?
hase: pusim.
huse:Koliko?
hase:dvije kutije dnevno.
huse: pa to je za 20 godina koliko pusis mogao si novo auto da kupis od 60 000km...
Hase: Ti ne pusis pa gdje je tvoje novo auto od 60 000km???
Hase: ....
Poslednja izmena:
Član
Moj ne troši gorivo, moj pravi omanju ozonsku rupu u amosferi i boli me k.B-)
Peugeot 206, 1.6, 16v, 80kW, otvorena oko 5l, polu-pun auto, brzina do 110km/h. Malo oštrija vožnja do 5.5l otvorene. Ovo je zimi. Autoput oko 140 km/h, 6.5l. Gradske ne znam koliko, ja sam seljak. Prosjek je oko 6l, testirano poslednjih skoro 6 godina koliko je kod mene.
Volvo 964, 2.0, 16v, turbo, 147+kW, od nekih 10, 12l do oko 30, 35l plina, zavisi kako sam raspoložen i koliko je promila u krvi. Prosječna potrošnja plina je ispod 14l, ne štedim ga. Vjerujem da može ispod 12, ali čemu to?!
Peugeot 206, 1.6, 16v, 80kW, otvorena oko 5l, polu-pun auto, brzina do 110km/h. Malo oštrija vožnja do 5.5l otvorene. Ovo je zimi. Autoput oko 140 km/h, 6.5l. Gradske ne znam koliko, ja sam seljak.
Prosjek je oko 6l, testirano poslednjih skoro 6 godina koliko je kod mene.Volvo 964, 2.0, 16v, turbo, 147+kW, od nekih 10, 12l do oko 30, 35l plina, zavisi kako sam raspoložen i koliko je promila u krvi. Prosječna potrošnja plina je ispod 14l, ne štedim ga. Vjerujem da može ispod 12, ali čemu to?!
Član
grad: 13-14
otvorena: sporo 7-7.5, brzo 10,
auto cesta: sporo 8, brzo 18
Najniža potrošnja koju sam izmjerio je bila 6.4 l, ali to je bilo cijeđenje i navlačenje, i vožnja baš kao kad tvornice određivaju ECE normu, apstraktno
otvorena: sporo 7-7.5, brzo 10,
auto cesta: sporo 8, brzo 18
Najniža potrošnja koju sam izmjerio je bila 6.4 l, ali to je bilo cijeđenje i navlačenje, i vožnja baš kao kad tvornice određivaju ECE normu, apstraktno
Poslednja izmena:
Član
Rahmetli e39 523i gradske 12+ a otvorene 8-10 litara, prosjek je bio oko 14-15 jer nikad nisam gnjavio sa njim. Sve mjere su u litrama plina i uvijek sam sipao punu bocu bas zbog potrosnje. Razlika izmedju stvarne potrosnje i onog sto board pokazuje je bila najvise u litru nikad preko toga
Super Moderator
sta je s tepmeraturom?
Član
Pojačao da skuha jaja i hrenovke..