BHT Ovisnik
Cijena sirove nafte proteklog tjedna dosegla je najnižu razinu u posljednjih godinu dana, ali to se nije osjetilo na bh. benzinskim crpkama s obzirom da se cijene nisu mijenjale.
Razna udruženja potrošača, kao i većina građana naše zemlje, ogorčeni su ovakvim ponašanjem naftaša optužujući ih kako cijene formiraju po vlastitom nahođenju bez ikakvog utjecaja tržišnog stanja.
"Najbolji primjer za to jest da su cijene bezolovnog goriva u BiH iznosile u prosjeku 2,29 maraka kada je barel nafte na londonskoj burzi iznosio 147 dolara, a kada je barel iznosio oko 110 dolara prosječna cijene bezolovnog goriva u nas je bila 2,24 marke. Dakle, cijena benzina je manja za 2,18 posto što znači da je za 23 posto skuplji nego što bi trebao biti", istaknuo je za Dnevni list Dragovan Petrović, generalni tajnik Udruženja potrošača RS-a.
Nadalje, ako uzmemo samo cijene goriva u FBiH, točnije Mostaru, litra bezolovnog goriva jučer je na nekoliko crpki koje smo obišli iznosila 2,30 maraka, u trenutku kada je cijena barela nafte na londonskoj burzi 108 dolara.
Prema tome, on navodi kada je cijena barela nafte išla prema dolje od 2008., cijene u BiH su sa zadrškom i djelomično padale. U nijednom slučaju to nije bilo proporcionalno padu cijena nafte na svjetskom tržištu. S druge pak strane, čim barel nafte na svjetskim tržištima skoči, to se za nekoliko feninga osjeti i na cijenama u našoj zemlji.
"S obzirom da naftaši navode kako imaju zalihe goriva dovoljne za sedam dana, to znači da im je velik koeficijent obrtaja i on iznosi 52. Prevedeno, to znači da na svaku uloženu marku zarade tri marke", pojašnjava Petrović.
Primjera radi, kada je koeficijent obrtaja u gospodarstvu dva do tri, to se smatra jako dobrim, kada je u trgovačkim radnjama 10 do 12 također se smatra jako dobrim. Naftaši iz naše zemlje mnogo puta do sada navodili su kako su im porezna opterećenja velika.
Prema Petrovićevim riječima, porez na cijenu u BiH je 40,04 posto i prema tome sve zemlje okruženja imaju veća porezna davanja (Hrvatska 48,43 posto, Crna Gora 48,67 posto, Bugarska 49,49 posto, Mađarska 50,67 posto, Slovenija 50,75 posto te Srbija 50,09 posto).
"I prema toj osnovi mi bismo morali biti jeftiniji u odnosu na okruženje jer jednostavno država zahvaća manji dio nego duge zemlje. Od toga što država uzima manje morali bi i potrošači imati koristi", naglasio je Petrović.
Mesud Lakota, iz Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, već godinama upozorava na samovolju naftaša u našoj zemlji, koji, prema njemu, cijene diktiraju jedino kako njima odgovara. Prema tome, cijene barela nafte u svijetu u BiH imaju efekta samo kada barel raste, a kada pada, to naši građani gotovo niti ne osjete.
"Kada god se dogodi da barel nafte pada na svjetskom tržištu, cijene u nas neće padati ukoliko građani ili mediji ne izvrše pritisak na naftaše", kazao je Lakota.
Nadalje, on smatra kako država ne može previše utjecati jer je u BiH liberalno tržište i cijene se slobodno formiraju. Lakota tvrdi kako bi se stanje moglo poboljšati jedino ako zdrava konkurencija počne funkcionirati na tržišnim osnovama.
Međutim, kako navode iz Udruženja potrošača diljem BiH, s obzirom da je to u zemlji kakva je naša vrlo teško očekivati, vrlo vjerojatno ćemo i dalje imati situaciju da se naftaši ostvaruju ekstra profit i enormno se bogate preko leđa osiromašenih građana.
