Administrator
Prije točno 10 godina Volkswagen je opcijski paket sigurnosne opreme koji se sastojao od vozačevog i suvozačevog zračnog jastuka dopunio bočnim zračnim jastucima. Bočni zračni jastuci integrirani u naslone prednjih sjedala Passata putnicima su prvi puta pružali zaštitu kod opasnih bočnih sudara. Otada je Volkswagen proizveo preko 12 milijuna automobila s bočnim zračnim jastucima i dao svoj doprinos kao sudionik bitke zvane sigurnosna tehnologija.
Bočni sudar, na kojeg otpada otprilike 25 – 30 posto svih sudara, za inženjere predstavlja iznimno težak zadatak. Za razliku od frontalnog sudara, kod bočnog sudara karoserija i sustavi oslona moraju preko kratkog deformacijskog puta i u ekstremno kratkom vremenu obraditi impuls, a to je moguće samo pomoću inovativnih tehnologija.
Kako bi putnici bili optimalno zaštićeni, Volkswagen je primijenio vrlo suvremeni i višestruki sustav senzora. U prednjim vratima Golfa su primjerice centralno smješteni senzori koji reagiraju na promjene tlaka zraka. Osim toga tu su i senzori ubrzanja u prednjim blatobranima i stražnjim vratima (ovi drugi kod verzija sa stražnjim bočnim zračnim jastucima i zatezačima pojaseva). Dodatni senzor ubrzanja smješten je u središnjem tunelu ispod kokpita; on provjerava signale vanjskih senzora i spojen je s upravljačkim uređajem zračnog jastuka.
Upravljački uređaj odlučuje o tome, je li potrebno aktivirati bočni zračni jastuk. Ako ga je potrebno aktivirati, započinje kompleksan postupak koji se odvija u nevjerojatno kratkom vremenu. Nakon samo šest tisućinki sekunde aktivira se punjenje: ciljani strujni udar kojeg odašilje upravljački uređaj izaziva taljenje osigurača u plinskom generatoru. Pritom nastaje dovoljno visoka temperatura koja aktivira punjenje. Zračni jastuk u naslonu sjedala nalazi se u optimalnom položaju za zaštitu putnika.
Kod kemijske reakcije koja se odvija uslijed aktiviranja punjenja nastaje plin koji se uglavnom sastoji od dušika, vodene pare i ugljičnog dioksida. Ovaj plin iz generatora izlazi nadzvučnom brzinom i puni unutrašnjost 12-litrenog bočnog zračnog jastuka koji je izrađen od specijalne najlonske tkanine visoke čvrstoće. Zračni jastuk dakle s početnom brzinom većom od 100 km/h probija šavove u presvlakama naslona sjedala i kao zaštitni jastuk zauzima položaj između naslona i unutrašnje obloge vrata. Bočni zračni jastuci od Volkswagena su dovoljno visoki da pokrivaju tijelo putnika u području od zdjelice do ramena.
Sve to se odvija nemjerivom brzinom. Treptaj ljudskog oka traje 100 tisućinki sekunde a kod bočnog sudara pri brzini 50 km/h ono najvažnije se odvija puno brže. Samo 20 tisućinki sekunde nakon početka sudara bočni zračni jastuk je već potpuno raširen. U narednih 20 tisućinki sekunde putnika prihvaća zračni jastuk. Kroz ispusni otvor u tkanini prije isteka jedne sekunde plin se ponovno ispušta iz jastuka tako da putnik uranja u relativno mekani zračni jastuk. Zatezač pojasa koji se također aktivira pri nalijetanju, zaustavlja kretanje gornjeg dijela tijela.
Tijekom posljednjih 10 godina bočni su zračni jastuci konstantno dalje razvijani. Primjerice u Passatu: sile koje djeluju na trbuh putnika u novom su Passatu u odnosu na prethodnu generaciju Passata smanjene otprilike za 25%; osim toga one iznose samo još četvrtinu europske dopuštene vrijednosti.
Bočni sudar, na kojeg otpada otprilike 25 – 30 posto svih sudara, za inženjere predstavlja iznimno težak zadatak. Za razliku od frontalnog sudara, kod bočnog sudara karoserija i sustavi oslona moraju preko kratkog deformacijskog puta i u ekstremno kratkom vremenu obraditi impuls, a to je moguće samo pomoću inovativnih tehnologija.
Kako bi putnici bili optimalno zaštićeni, Volkswagen je primijenio vrlo suvremeni i višestruki sustav senzora. U prednjim vratima Golfa su primjerice centralno smješteni senzori koji reagiraju na promjene tlaka zraka. Osim toga tu su i senzori ubrzanja u prednjim blatobranima i stražnjim vratima (ovi drugi kod verzija sa stražnjim bočnim zračnim jastucima i zatezačima pojaseva). Dodatni senzor ubrzanja smješten je u središnjem tunelu ispod kokpita; on provjerava signale vanjskih senzora i spojen je s upravljačkim uređajem zračnog jastuka.
Upravljački uređaj odlučuje o tome, je li potrebno aktivirati bočni zračni jastuk. Ako ga je potrebno aktivirati, započinje kompleksan postupak koji se odvija u nevjerojatno kratkom vremenu. Nakon samo šest tisućinki sekunde aktivira se punjenje: ciljani strujni udar kojeg odašilje upravljački uređaj izaziva taljenje osigurača u plinskom generatoru. Pritom nastaje dovoljno visoka temperatura koja aktivira punjenje. Zračni jastuk u naslonu sjedala nalazi se u optimalnom položaju za zaštitu putnika.
Kod kemijske reakcije koja se odvija uslijed aktiviranja punjenja nastaje plin koji se uglavnom sastoji od dušika, vodene pare i ugljičnog dioksida. Ovaj plin iz generatora izlazi nadzvučnom brzinom i puni unutrašnjost 12-litrenog bočnog zračnog jastuka koji je izrađen od specijalne najlonske tkanine visoke čvrstoće. Zračni jastuk dakle s početnom brzinom većom od 100 km/h probija šavove u presvlakama naslona sjedala i kao zaštitni jastuk zauzima položaj između naslona i unutrašnje obloge vrata. Bočni zračni jastuci od Volkswagena su dovoljno visoki da pokrivaju tijelo putnika u području od zdjelice do ramena.
Sve to se odvija nemjerivom brzinom. Treptaj ljudskog oka traje 100 tisućinki sekunde a kod bočnog sudara pri brzini 50 km/h ono najvažnije se odvija puno brže. Samo 20 tisućinki sekunde nakon početka sudara bočni zračni jastuk je već potpuno raširen. U narednih 20 tisućinki sekunde putnika prihvaća zračni jastuk. Kroz ispusni otvor u tkanini prije isteka jedne sekunde plin se ponovno ispušta iz jastuka tako da putnik uranja u relativno mekani zračni jastuk. Zatezač pojasa koji se također aktivira pri nalijetanju, zaustavlja kretanje gornjeg dijela tijela.
Tijekom posljednjih 10 godina bočni su zračni jastuci konstantno dalje razvijani. Primjerice u Passatu: sile koje djeluju na trbuh putnika u novom su Passatu u odnosu na prethodnu generaciju Passata smanjene otprilike za 25%; osim toga one iznose samo još četvrtinu europske dopuštene vrijednosti.