Dakle krenimo redom.

IZRADA PANELA

Ja sam radio panele za smještaj 16,5 cm kickova u vrata, međutim, ovaj tutorial se jednako tako može primijeniti na izradu kutija za woofere, polica, kućišta za čukice i sl.

REZANJE PODLOGE

Najprije treba odrediti, izmjeriti, izrezati podlogu koja će služiti kao baza za daljnju izradu panela. Može se raditi od 8 mm ili 10 mm MDF-a; u ovom slučaju korišten je MDF 8 mm pojačan sa svake strane s jednim slojem fibera. Zbog estetike je važno da sam izgled podloge prati neke linije vrata tako da se panel ljepše uklopi u izgled vrata.

U mom slučaju ideja je bila da se dio plastične police vrata izreže i spoji s panelom.


REZANJE PRSTENA ( RINGA ) ZA SMJEŠTAJ ZVUČNIKA

Također od MDF-a treba izrezati prstene koji nam služe za smještaj ( šarafljenje ) zvučnika.


IZRADA KOSTURA

Nakon što je izrezana podloga i prstenovi, potrebno je fiksirati prsten na podlogu. Najlakše je iste fiksirati pomoću tekuće plastike, međutim, može poslužiti i ljepilo, čavlići i slično ali najlakše ih je fiksirati s tekućom plastikom.

Poželjno je da se prsteni ( a kasnije s njima i zvučnici ) malo zakrenu prema gore i prema slušatelju.



Nakon formiranja kostura, potrebno je preko njega navući rastezljivo platno ili najlonku po kojoj će se mazati fiber.

Moj savjet je uzeti najlonku jer se ona ljepše oblikuje, savija i na mjestima preklapanja nema ''kvrga''.



FIBER

Nakon što je navučena najlonka, dobili smo podlogu po kojoj ćemo mazati a samim time i budući izgled panela.
Slijedi stakloplastičarenje.

Stakloplastika se sastoji od 3 komponente: poliesterska smola ( u koju je dodan ubrzivač ), katalizator i poliesterska vlakna ( staklomat,mata,fiber ... ).

Poliesterska smola


Katalizator


Poliesterska vlakna



Kod kupovine poliesterske smole recite prodavaču da vam on stavi unutra ubrzivač a vi još sami kasnije dodate katalizator s kojim regulirate brzinu stvrdnjavanja.
Dali je dodan ubrzivač vidite po boji smole, smola je žučkaste boje pa ako je dodani ubrzivač tada smola može biti crvenkasta, plavkasta i sl.

Katalizator se dodaje u poliestersku smolu od 2-5 %. Ako se radi u ljetnom vremenu dosta je staviti 2% katalizatora a ako se radi po zimi kada je hladnije onda se može staviti max do 5 % katalizatora.

VAŽNO! NE STAVLJATI VIŠE OD 5% KATALIZATORA JER SE MOŽE ZAPALITI !!!

NANOŠENJE FIBERA

Na najlonku ( ili rastezljivo platno, ovisno što ste uzeli ) se nanosi smola.
Zatim se stavlja sloj poliesterskih vlakana ( vlakna se prije mogu narezati na trakice da se lakše obavijaju uz najlonku ). Nakon što se stave vlakna potrebno je sa kistom dobro utapkati smolu po vlaknima.
Treba dobro utapkati vlakna da se stope s podlogom jer ako se dobro ne utapka kasnije se stvore ''zračni džepovi''.

Nakon što se utapka, treba pričekati da se malo osuši ( vrijeme sušenja ovisi o količini dodanog katalizatora ). Time je završen prvi sloj.
Postupak se ponavlja tako dugo dok niste zadovoljni debljinom panela. Čim je više slojeva panel će biti čvršći, ali dosta je oko 4-5 slojeva.
Nakon što ste završili ostavite panele da se dobro osuše.


Nakon što se fiber osuši, potrebno je odrezati viškove, pobrusitii i pokitati.

Ako se panele želi špricati potrebno je puno kitanja i brušenja. Ja sam se odlučio na tapeciranje eko kožom tako da nisam pretjerao s kitom i brušenjem; međutim, svejedno treba čim bolje pobrusiti i pokitati jer je eko koža tanka pa se poslije vide sve neravnine.



SPAJANJE PANELA I POLICE

Nakon što su paneli obrađeni treba ih još spojiti s policom. Nakon stakloplastičarenja, to izgleda ovako:



Paneli su kao što sam već spomenuo tapecirani eko kožom i ovako izgleda finalni produkt.





Nadam se da će ovaj topic biti od pomoći posebice onima koji se prvi puta susreću s fiberom.

LP

Mirjan
[/quote]

POLIESTERSKA SMOLA
Sintetička smola koja se najčešće koristi za laminiranje stakloplastičnih stijenki raznovrsnije, pa tako i brodograđevne namjene. Popularna je zbog relativno niske cijene, jednostavnosti priprave i primjene, te dobrih mehaničkih svojstava i mogućnosti kasnije dorade. Na tržište dolazi u ortoftaličkoj i izoftaličkoj varijanti.

VINILESTERSKA SMOLA
Po kemijskom sastavu i svojstvima slična je poliesterskoj, ali bolje prianja uz staklena vlakna, a ima i bolja mehanička svojstva, te
laminat iz te smole pokazuje za 3 do 6 posto bolje rezultate pri ispitivanjima tvrdoće, čvrstoće i elastičnosti. Dakako, nešto je i skuplja od poliesterske, pa se koristi ograničeno i namjenski, primjerice za gelcoat i delikatna mjesta u brodskoj konstrukciji. Posebno joj je dobra strana visoka otpornost na hidrokarbonate i organske spojeve s visokim sadržajem kisika.

EPOKSIDNA SMOLA
Ima daleko bolja svojstva nego prve dvije, posebice sjajno prodire u stakleno vlakno, pa se pri laminiranju te smole upotrebljava i do 30 posto manje nego poliesterske ili vinilesterske za jednaku debljinu stijenke. Ali, osjetno je skuplja od njih pa se vrlo rijetko koristi za serijsku proizvodnju plovila, dijelom i stoga što zahtijeva visoku tehnološku disciplinu. Koliko znamo, samo njemačko brodogradilište Hanse Yacht koristi epoksidnu smolu za serijsku proizvodnju stakloplastičnih plovila, dok se drugdje koristi mahom za izradu korita regatnih brodova ili dijelova konstrukcije plovila visoke klase.

STAKLENA VLAKNA
Staklena vlakna, u raznim konfekcijskim oblicima, stakloplastičnom su laminatu ono što je željezo u armiranom betonu. Usmjeravanjem vlakana postiže se željena čvrstoća ljuske upravo tamo gdje je najpotrebnije, pa ona preuzimaju funkciju amortizera mehaničkih i dinamičkih naprezanja. Najčešće se koristi staklo tipa E, vrlo čvrsto i otporno na napre-
zanja. Na tržište dolazi u raznim debljinama niti, te pripremljeno raznim načinima primarne obrade, kao mat (netkani tekstil), platno raznih težina po četvornomu metru, kao i u kombinaciji s nitima iz drugih materijala. Postoje i varijante R i S, boljih mehaničkih svojstava, ali i više cijene.

GELCOAT
Radi se o vrlo kvalitetnoj smoli namijenjenoj površinskoj zaštiti laminata, na bazi poliestera - što znači ne i 100 posto otpornoj na vlagu. Nastojanja industrije da proizvede gelcoat na osnovi epoksida dosad nisu urodila zadovoljavajućim plodom. Gelcoat se nanosi na odjeljivač, kao prvi sloj pri laminiranju, debljine od 0,4 do 0,6 mm, odnosno gustoće 400 - 600 grama po četvornomu metru. Ako je sloj gelcoata tanji, polimerizacija je manjkava pa materijal brzo strada, ali ne valja mazati predebeo sloj jer on tendira skupljanju pri čemu se otvaraju sitne rupice kroz koje kasnije voda prodire u nezaštićen donji sloj laminata, a takav je gelcoat i ranjiviji na mehanička oštećenja.

ovo je vec stara skola
sataro jee
al eto za pocetnike i ko misli da se bavi sa ovim dobro je

ersan_sa piše:ovo je vec stara skola
sataro jee
al eto za pocetnike i ko misli da se bavi sa ovim dobro je

staro jest, ali na nasim prostorima sve je ovo frisko

zavisi kako za koga
i ko je radio vec sa ovim mislim da je dovoljno upoznat

a za sve ostalo tu je

ersan_sa piše:zavisi kako za koga
i ko je radio vec sa ovim mislim da je dovoljno upoznat

a za sve ostalo tu je

Ne možete vidjeti linkove jer niste registrovani. Registrujte se ili Prijavite se da bi ste ih vidjeli.

narvno
ko nece da se igra sam a zeli to da ima uvijek se moze obratiti profesionalcima

Nece mi caraudio sigurno zakrpati oklope na motoru, a bas za to mi je posluzila stakloplastika jucer. Hvala IGY, odlican text, treba mu staviti sticky kao osnovno uputstvo.

trizex piše:Nece mi caraudio sigurno zakrpati oklope na motoru, a bas za to mi je posluzila stakloplastika jucer. Hvala IGY, odlican text, treba mu staviti sticky kao osnovno uputstvo.

vec je sticky, zamolio sam Dakija i on je to odradio
nema na cemu

eo npr ja nisam znao kako to uraditi al tu je IGY nam svima pomogao kako i sta i nidje veze caraudio za ovo kako uraditi ovo brao IGY hvala na savetima bas me i zanimalo ovo

izvini a gdje se smola i vlakna mogu kupiti u sarajevu pozz