03-01-2007, 05:32 PM
Za dobivanje najsnažnije moguće eksplozije unutar komore za izgaranje u cilindru potrebno je u nju dovesti točno određenu količinu smjesu zraka i goriva, i to u pravom trenutku. Pored uređaja za spravljanje smjese i uređaja za paljenje, posredno u ovom procesu sudjeluju ventili, koji predstavljaju 'dišni sustav' motora.
Kroz ventile motor usisava svjež zrak i gorivo te ispušta potrošene plinove. Trenutak i vrijeme otvaranja ventila moraju biti usklađeni s radom motora. Za pravilan ritam otvaranja i zatvaranja ventila zaduženo je bregasto vratilo. Bregastih vratila može biti i više, ovisno o konstrukciji motora, a njihova tajna je upravo u bregovima, jer oni zapravo upravljaju otvaranjem i zatvaranjem pojedinih ventila.
Ventili se nalaze u glavi motora i dijele se na usisne i ispušne. Razvojem motora u cilju povećanja specifične snage i iskoristivosti motora inženjeri su počeli izrađivati motorne glave s više od dva ventila po cilindru. Više ventila osigurava veću površinu odnosno veću količinu usisanog/istisnutog medija. Osim toga, ako ih je na istoj površini više, ti ventili moraju biti manji, što se opet pokazuje kao prednost jer su kao takvi lakši i manje inertni. Više manjih ventila omogućuje stoga bolji odaziv na promjenu broja okretaja motora nego što je to slučaju kod manjeg broja većih i težih ventila. Tako danas kod serijskih automobila možemo naći motore s tri, četiri i pet ventila po cilindru.
Konstrukciju glave motora s više ventila omogućio je i drugačiji položaj bregastog vratila. Naime, bregasto vratilo pokreće radilica. Kod starijih je motora bregasto vratilo bilo smješteno u bloku motora i pokretano parom zupčanika ili lancem. Bregovi bregaste osovine pomicali su vodilice koje su se protezale sve do glave motora i tamo preko klackalica pokretale ventile. Znatno jednostavnije, a time preciznije i pouzdanije rješenje je pokretati ventile direktno bregovima bregastog vratila, za što ga je bilo potrebno premjestiti u glavu motora, direktno iznad ventila. Ovakva konstrukcija postavlja veće zahtjeve na prijenos vrtnje s radilice na bregastu osovinu, potrebno je više prostora u glavi motora, a tu je i problem dovođenja motornog ulja na sam vrh motora i adekvatnog podmazivanja bregaste osovine. Usporedo s povećanjem broja ventila javila se i potreba za povećanjem broja bregastih vratila. Umjesto jednog bregastog vratila koje na sebi ima bregove i za usisne i za ispušne ventile, danas se sve češće upotrebljavaju po dva bregasta vratila u jednoj glavi: jedno za usisne i jedno za ispušne ventile.
Zadatak bregastog vratila je da otvori određene ventile u točno određenom trenutku i potisne ih na točno određenu dubinu u prostor za izgaranje, drži ih otvorene točno određeno vrijeme i zatim ih zatvori u predviđenom trenutku. Tako se usisni ventili otvaraju kada je klip u gornjoj mrtvoj točki (odnosno nešto prije) kako bi podtlak uvukao smjesu u cilindar. Slično, usisni se ventili otvaraju kada je klip u donjoj mrtvoj točki kako bi klip istisnuo u ispušni sustav izgorjele plinove. Iz principa rada mehanizma za razvod ventila očito je da radilica i bregasta vratila moraju biti u savršenoj međusobnoj koordinaciji, što se postiže njihovom direktnom vezom pomoću lanca ili zupčastog remena.
Posljedice bilo kakvih poremećaja u sinkroniziranju vrtnje bregaste osovine i radilice mogu biti pogubne za motor. Stoga je vrlo važno održavati sustav razvoda ventila. Ukoliko je bregasto vratilo pokretano lancem, treba paziti na zategnutost lanca, a ako je riječ o zupčastom remenu, potrebno je obratiti pažnju na interval njegove izmjene. Iako to niti u jednom slučaju nije preporučljivo, motori kod kojih je bregasto vratilo pokretano lancem manje su osjetljivi na paljenje motora guranjem. Kod zupčastog remena, naime, riskirate 'preskakanje', a time i 'zaribavanje' motora.
Kroz ventile motor usisava svjež zrak i gorivo te ispušta potrošene plinove. Trenutak i vrijeme otvaranja ventila moraju biti usklađeni s radom motora. Za pravilan ritam otvaranja i zatvaranja ventila zaduženo je bregasto vratilo. Bregastih vratila može biti i više, ovisno o konstrukciji motora, a njihova tajna je upravo u bregovima, jer oni zapravo upravljaju otvaranjem i zatvaranjem pojedinih ventila.
Ventili se nalaze u glavi motora i dijele se na usisne i ispušne. Razvojem motora u cilju povećanja specifične snage i iskoristivosti motora inženjeri su počeli izrađivati motorne glave s više od dva ventila po cilindru. Više ventila osigurava veću površinu odnosno veću količinu usisanog/istisnutog medija. Osim toga, ako ih je na istoj površini više, ti ventili moraju biti manji, što se opet pokazuje kao prednost jer su kao takvi lakši i manje inertni. Više manjih ventila omogućuje stoga bolji odaziv na promjenu broja okretaja motora nego što je to slučaju kod manjeg broja većih i težih ventila. Tako danas kod serijskih automobila možemo naći motore s tri, četiri i pet ventila po cilindru.
Konstrukciju glave motora s više ventila omogućio je i drugačiji položaj bregastog vratila. Naime, bregasto vratilo pokreće radilica. Kod starijih je motora bregasto vratilo bilo smješteno u bloku motora i pokretano parom zupčanika ili lancem. Bregovi bregaste osovine pomicali su vodilice koje su se protezale sve do glave motora i tamo preko klackalica pokretale ventile. Znatno jednostavnije, a time preciznije i pouzdanije rješenje je pokretati ventile direktno bregovima bregastog vratila, za što ga je bilo potrebno premjestiti u glavu motora, direktno iznad ventila. Ovakva konstrukcija postavlja veće zahtjeve na prijenos vrtnje s radilice na bregastu osovinu, potrebno je više prostora u glavi motora, a tu je i problem dovođenja motornog ulja na sam vrh motora i adekvatnog podmazivanja bregaste osovine. Usporedo s povećanjem broja ventila javila se i potreba za povećanjem broja bregastih vratila. Umjesto jednog bregastog vratila koje na sebi ima bregove i za usisne i za ispušne ventile, danas se sve češće upotrebljavaju po dva bregasta vratila u jednoj glavi: jedno za usisne i jedno za ispušne ventile.
Zadatak bregastog vratila je da otvori određene ventile u točno određenom trenutku i potisne ih na točno određenu dubinu u prostor za izgaranje, drži ih otvorene točno određeno vrijeme i zatim ih zatvori u predviđenom trenutku. Tako se usisni ventili otvaraju kada je klip u gornjoj mrtvoj točki (odnosno nešto prije) kako bi podtlak uvukao smjesu u cilindar. Slično, usisni se ventili otvaraju kada je klip u donjoj mrtvoj točki kako bi klip istisnuo u ispušni sustav izgorjele plinove. Iz principa rada mehanizma za razvod ventila očito je da radilica i bregasta vratila moraju biti u savršenoj međusobnoj koordinaciji, što se postiže njihovom direktnom vezom pomoću lanca ili zupčastog remena.
Posljedice bilo kakvih poremećaja u sinkroniziranju vrtnje bregaste osovine i radilice mogu biti pogubne za motor. Stoga je vrlo važno održavati sustav razvoda ventila. Ukoliko je bregasto vratilo pokretano lancem, treba paziti na zategnutost lanca, a ako je riječ o zupčastom remenu, potrebno je obratiti pažnju na interval njegove izmjene. Iako to niti u jednom slučaju nije preporučljivo, motori kod kojih je bregasto vratilo pokretano lancem manje su osjetljivi na paljenje motora guranjem. Kod zupčastog remena, naime, riskirate 'preskakanje', a time i 'zaribavanje' motora.
